Odjel za anesteziju, reanimaciju i intenzivno liječenje
Odjel za anesteziju, reanimaciju i intenzivno liječenje
Kontakt telefon: 035/217-937
email:jil@bolnicang.hr
POSJETE:
Svakim danom od 16:00 do 17:00 sati
Posjete su dozvoljene samo za punoljetne članove uže obitelji.
INFORMACIJE:
telefonom na 035/217-937, svakim danom od 11:00 do 12:00 sati
usmeno: svaki dan od 16:00 do 17:00 sati za vrijeme posjeta
VODITELJ ZDRAVSTVENOG ODJELA:
Tajana Milanović Robina, dr. med., spec. anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja, uži specijalist intenzivne medicine
GLAVNA SESTRA ZDRAVSTVENOG ODJELA:
Višnja Vinkler, bacc. med. techn.
LIJEČNICI:
Lidija Dubovski Pavić, dr. med. spec. anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja, uži specijalist intenzivne medicine
Milan Marinović, dr. med., spec. anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja, uži specijalist intenzivne medicine
Božena Gašpar Babić, dr. med., spec. anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja, uži specijalist intenzivne medicine
Mario Mandušić, dr. med.,spec. anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja,
Alen Topčić, dr.med., spec. anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja,
Matea Marjanović, dr. med. , specijalizant anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine.
JEDINICA INTENZIVNOG LIJEČENJA
Svakodnevni stručni rad na ovom odjelu obuhvaća sve postupke opće i regionalne anestezije kao i intenzivno liječenje bolesnika u JIl-u. Bolesnici koji ne zahtijevaju nastavak liječenja u JIl-u , nakon operativnog zahvata budu premješteni u Sobu za buđenje. Naši anesteziolozi dio su reanimacijskog tima koji 24 sata dnevno zbrinjavaju bolesnike koji dožive kardiorespiratorni arest.
ANESTEZIOLOŠKA AMBULANTA
Kontakt telefon: 035/217-921
Radno vrijeme: UTORAK-ČETVRTAK od 11:00 do14:00 sati
NARUČIVANJE BOLESNIKA: osobno, putem centralnog šaltera (uz predočenje uputnice), e-naručivanje preko liječnika primarne zdravstvene zaštite
UPUTE ZA BOLESNIKE:
ŠTO TREBA ZNATI O ANESTEZIJI
Što je anestezija – Anestezija je stanje neosjetljivosti čitavog tijela ili dijela tijela na podražaje iz okoline pa tako i na bol. S obzirom na vrstu anestezije, ona može uključivati i određeni stupanj promjene stanja svijesti. Anesteziju izvode specijalist anesteziolog i anesteziološki tehničar. Tijekom anestezije pratimo Vaše životne funkcije (krvni tlak i puls, srčani ritam, disanje, zasićenje krvi kisikom, temperaturu…) te brinemo o Vama.
Koje vrste anestezija postoje -Opća anestezija – stanje slično snu u kojem pacijent svjesno ne doživljava bilo kakve podražaje iz okoline. Regionalna anestezija – obuhvaća niz postupaka kojima se sprječava prijenos bolnih podražaja iz određenog dijela tijela u središnji živčani sustav (mozak), a nije vezana uz promjenu stanja svijesti pacijenta. Ovisno o vrsti, regionalna anestezija može dovesti do neosjetljivosti (utrnulosti) čitavog donjeg dijela tijela (područje ispod pupka), pojedinih udova (ruka, noga) ili njihovih dijelova (podlaktica, šaka, stopalo).Lokalna anestezija – sastoji se od davanja lijeka (anestetik) u istom području gdje će se napraviti zahvat što dovodi do neosjetljivosti na bol samo tog malog, ograničenog područja kože i potkožnog tkiva
Zašto je potreban prijeoperacijski anesteziološki pregled-Terapijski zahvat (operacija) ili dijagnostički zahvat kojem se podvrgavate, kao i uz njega vezani anesteziološki postupak ne utječu samo na pojedini dio Vašeg tijela koji je bolestan, već izazivaju promjene u čitavom organizmu. Te promjene mogu opteretiti Vaš kardiovaskularni, respiratorni sustav, kao i druge tjelesne sustave pa je stoga izuzetno važno da se anesteziolog u izravnom razgovoru s Vama upozna s Vašim općim zdravstvenim stanjem prije predviđenog zahvata. Na osnovi tako dobivenih podataka i vrste predviđenog zahvata anesteziolog će načiniti plan anestezije i predvidjeti nužni stupanj skrbi prije, za vrijeme i nakon operacije što će rizike za Vaše zdravlje smanjiti na najmanju moguću mjeru. Stoga je važno da anesteziolog zna što više o Vašem zdravlju.
Što je potrebno ponijeti na prijeoperacijski anesteziološki pregled – sve lijekove koje koristite, uključujući inhalatore i kapljice, te sve pripravke koji su kupljeni bez recepta kao što su vitamini, biljni pripravci i razni dodaci prehraninalaz kompletne krvne slike, trombocita, elektrolita (K, Na), urea, kreatinin, GUK, PV, APTV, fibrinogena (nalaz ne smije biti stariji od mjesec dana), EKG , Rtg srca i pluća (kod pacijenata starijih od 50 godina, pacijenata s kroničnom ili akutnom srčanom i/ili plućnom bolesti) – nalaz ne smije biti stariji od 6 mjeseci. Nalaz krvne grupe i Rh faktora . Pretrage mokraće i mokraćnoga sedimenta (nalaz ne smije biti stariji od mjesec dana). Ako se kontrolirate kod specijalista druge specijalnosti zbog kroničnih bolesti (bolesti srca, pluća, bubrega, jetre, štitnjače, šećerna bolest i sl.) OBAVEZNO ponesite zadnji specijalistički nalaz i odgovarajuće laboratorijske nalaze. Nalazi ne smiju biti stariji od godinu dana. Pregled interniste pacijenata starijih od 60 godina, te svih koji koriste internističku terapiju. Pregled pedijatra kod sve djece. Endokrinološka obrada pacijenata sa bolestima SŽS (selarna , suupraselarna regija), pacijenata sa bolestima žlijezda sa unutrašnjim izlučivanjem ( nalaz hormona kod bolesti štitne žlijezde može biti star najviše 6 mjeseci kod eutireoze, te najviše 1 mjesec kod hipo/hipertireoze).
Koja je anestezija najbolja za mene – Svaka anestezija ima svoje dobre i loše strane. Anesteziolog će Vam predložiti vrstu anestezije koja je najprimjerenija vrsti terapijskog ili dijagnostičkog zahvata kojem se podvrgavate kao i Vašem općem zdravstvenom stanju. Svaki medicinski zahvat je rizičan. Pojedine komplikacije mogu nastupiti tijekom zahvata, a neke poslije njega. Vrlo su rijetke komplikacije opasne po život, kao što je primjerice akutni srčani zastoj. Ponekad se može dogoditi da komplikacije nastupe tek nekoliko dana poslije operacije. Kao primjere možemo navesti oštećenje jetre ili pojavu različitih alergija. Pripremni i prateći postupci također nisu uvijek bez rizika (infuzije, transfuzije, anestetici, liječenje u jedinici intenzivnog liječenja, itd.).
Kako to izgleda u praksi – Iza ponoći ništa ne jedite i ne pijte. Ujutro s gutljajem vode popijte lijekove koje Vam je anesteziolog propisao. Nakon određenog vremena dobit ćete propisanu premedikaciju u vidu tablete ili injekcije čime i započinje Vaša anestezija. U venu na ruci postavi se plastična igla (intravenska kanila), obično priključena na infuzijski uređaj. Neposredno prije operacije primit ćete intravenski anestetik koji je redovito dostatan za kratkotrajne zahvate. Takva se anestezija naziva kratkotrajna intravenska anestezija .Ako operacija traje duže, anestezija se može produljiti uštrcavanjem anestetika u venu (intravenska anestezija). Anestezija se može nastaviti i primjenom anestetika koji je u plinovitom stanju pomoću maske ili intubacijom. Ako se anestezija obavlja pomoću maske, kisik i anestetik dovode se kroz masku koja se postavlja na usta ili na nos. Poslije primjene anestetika u venu zaspat ćete. Potom Vam se kroz usta u dušnik uvodi plastična cijev (tubus) kroz koju se u pluća dovode kisik i anestetik. Intubacija u visokom stupnju sprječava udisanje stranih sadržaja koji mogu ugroziti Vaše zdravstveno stanje. Tijekom operacije umjesto Vas diše stroj čiji rad programira i nadzire specijalist anesteziolog. Za vrijeme operacije često se primjenjuju i sredstva za opuštanje mišića što liječniku poboljšava uvjete operiranja, a istodobno smanjuje količinu potrebnih lijekova.Kod regionalne anestezije, tzv. bloka spleta živaca, anestezijsko se sredstvo iglom uštrcava u određeno mjesto blizu živaca “odgovornih” za osjet boli u dotičnom dijelu tijela. Ubod je bezbolan jer se mjesto uboda najprije anestezira lokalnom anestezijom.
Molimo poštujte slijedeće naputke – ništa ne jedite i ne pijte iza ponoći uoči zahvata jer ćete tako izbjeći povraćanje i udisanje povraćene masa,prestanite pušiti, ne konzumirajte alkohol uoči operacijskog zahvata,na dan operacijskog zahvata ujutro popijte lijekove za koje Vam je anesteziolog napisao da ih smijete uzeti s gutljajem vode,izvadite pokretne dijelove zubala (zubne proteze) i kontaktne leće,skinite sav nakit,skinite lak s noktiju, obavite temeljitu higijenu cijeloga tijela
Što me očekuje kod zahvata u kratkotrajnoj iv. anesteziji u tzv. jednodnevnoj kirurgiji- Neki se zahvati mogu izvoditi ambulantno (manji kirurški i ginekološki zahvati, endoskopske pretrage, radiološke pretrage i slično). Izvodimo ih u kratkotrajnoj najčešće tzv. “intravenskoj“ anesteziji.Za većinu ovakvih zahvate morate također obaviti pregled u anesteziološkoj ambulanti, biti natašte 6-8 sati prije zahvata, ispuniti anesteziološki upitnik i nakon što Vam je postupak objašnjen na Vama razumljiv način potpisati suglasnost za anesteziju, ako prihvaćate anesteziološke postupke. Nakon anestezije pacijent ostaje u bolnici pod nadzorom najmanje 2 sata. Bolnicu pacijent smije napustiti samo u pratnji punoljetne odrasle odgovorne osobe. Ne smijete upravljati motornim vozilima i/ili strojevima 24 sata nakon anestezije. Unos hrane i pića moguć je nakon dva sata, ako nije drugačije određeno. Za dodatna pitanja stojimo Vam na raspolaganju prije zahvata odnosno anestezije.
Zašto se moram obavezno potpisati – Na kraju anesteziološkog pregleda trebate potpisati pristanak za anesteziju, koji možete skinuti ovdje. Molimo Vas da pitate anesteziologa o svemu što Vas zanima u vezi s anestezijom! Nitko drugi (kirurg, poznanik, susjed…) ne može Vam dati stručnu informaciju o postupcima koji su u djelokrugu rada anesteziologa!
Kako izgleda preoperativni pregled i priprema djeteta za operaciju- Roditelj mora doći s djetetom na pregled u anesteziološku ambulantu jer on anesteziologu daje potrebne podatke o djetetu i potpisuje pristanak za anesteziološki postupak. Roditelj se također kod anesteziologa može informirati o tijeku anesteziološkog postupka kako bi se upoznao s istim, te kako bi na temelju tih informacija mogao pripremiti dijete za postupak s ciljem smanjivanja straha kod djeteta. Anesteziju odnosno operaciju potrebno je odgoditi u slučaju prehlade zbog mogućnosti iritacije dišnog puta. Iritirani dišni put je daleko skloniji reagirati na dodatne podražaje stiskanjem glasnica i bronha, provociranjem kašlja, pretjeranom proizvodnjom sluzi koja onda čepi dišne putove bili oni prirodni ili umjetni. Poslije prehlade pretjerana iritacija i reaktivnost dišnog puta može biti prisutna i do dva mjeseca nakon prestanka ostalih simptoma i iako neko uredno funkcionira na dnevnoj bazi može reagirati na stavljanje tubusa i anesteziološki postupak. Pri tome je nevažno da li je za vrijeme prehlade bila ili nije bila povišena tjelesna temperatura. Povišena tjelesna temperatura tijekom prehlade nije predikcija ostatne reaktivnosti dišnog puta u danom trenutku poslije infekta. Važno je također spomenuti ako Vaše dijete ima sklonost mučnini ili povraćanju, na primjer kada se vozi u autu (bolest kretanja). Svoj djeci osim vrlo male (koja su premala da razumiju) treba objasniti da idu u bolnicu te da će biti operirani ili da će ići na pretrage. Potrebno je prije svega objasniti djetetu da ide u bolnicu. Svoj djeci osim vrlo male (koja su premala da razumiju) treba objasniti da idu u bolnicu te da će biti operirani ili da će ići na pretrage. Objašnjenja moraju biti jednostavna, tako da ih djeca razumiju. Djeci od 2-3 godine starosti treba reći dva do tri dana prije operacije i na sam dan odlaska u bolnicu. Starijoj djeci od 4-7 godine treba reći tjedan dana prije operacije i na sam dan prijema. Starija djeca trebaju biti uključena u donošenje odluka o operaciji i razgovorima koji mogu započeti nekoliko tjedana prije operacije. Na taj će se način mogući strahovi od prijema u bolnicu i operacije smanjiti ili svesti na najmanju mjeru. Djetetu se obično kaže da je operacija ili pretraga nešto od čega će ozdraviti. Potrebno je hrabriti dijete da postavlja što više pitanja te na njih strpljivo davati odgovore i najjednostavnijim riječima objašnjavati što će se dogoditi. Dobro je reći djetetu koliko će to trajati, osobito ako će morati prenoćiti u bolnici. Većina bolnica danas ima mogućnost apartmanskog smještaja za majku i dijete. Ako dijete ima osobite zahtjeve, potrebno ih je spomenuti medicinskim sestrama. Sve će se osoblje potruditi da djetetu bude što ugodnije u bolnici, ali ključnu ulogu imaju roditelji. Poznata je činjenica da pripremljena djeca bolje podnose boravak u bolnici od nepripremljene. Prije no što roditelj počne djetetu objašnjavati potrebno je da i sam sazna što više o anesteziološkim postupcima. Najbolje informacije će dobiti od anesteziologa koji će davati anesteziju. Stav roditelja je osobito važan. Ništa ne može umiriti dijete kao miran roditelj. Iako je sasvim normalno da roditelji strahuju za svoje dijete, najbolje je da to ne pokazuju djetetu. Naravno, iz istih razloga kao i odrasli.Nakon što je dijete prošlo prijeoperacijsku evaluaciju bit će zaprimljeno u bolnicu (obično dan prije operacije). Na odjelu će roditelj, ako ostaje s djetetom, dobiti neke naputke kojih se treba pridržavati. Jedno od pravila kojih se potrebno pridržavati je da dijete mora biti “natašte”.Stav je da posljednji obrok (lagana hrana, čaša mlijeka) ne smije biti kasnije od 6 sati prije operacije. Djeca koja su dojena zadnji obrok mogu imati 4 sata prije operacije, a 2 sata prije operacije samo gutljaj vode (eventualno za lijekove). Ujutro, obično sat vremena prije operacije, dijete će dobiti premedikaciju. To je obično sedativ koji se daje kao intramuskularna injekcija, kao tabletica, sirup ili kao čepić. Ovisno o operaciji koja se planira i prethodnim bolestima, dijete može dobiti i neke druge lijekove ili dodatnu dozu lijeka koje je uzimalo i prije same operacije. Ponekad se prije operacije daju i analgetici da se smanje postoperacijske boli.
AMBULANTA ZA LIJEČENJE BOLI
Kontakt telefon: 035/217-919
Radno vrijeme: PONEDJELJAK I PETAK od 08:00 do 13:00 sati
Tim za liječenje boli čine jedan specijalist anesteziolog i medicinska sestra, a ponekad je potrebna ispomoć još jedne medicinske sestre. U ambulanti rade liječnici specijalisti anestezije, reanimatologije i intenzivnog liječenja dodatno educirani za liječenje boli.
Bol je osjetilno i emocionalno iskustvo koje nas upozorava na nepovoljno zbivanje u organizmu (upala, ozljeda, degenerativni proces i drugo). Bol može nastati zbog akutnog nepovoljnog zbivanja, ali može biti i kronična bol koja onemogućava normalan život i dovodi do patnje.
Svaki liječnik ima zadatak utvrditi uzrok nastanka boli te ublažiti i/ili otkloniti bol.
Liječenje boli je multidisciplinarno pa se liječenjem boli bave mnogi specijalisti: neurolozi, neurokirurzi, fizijatri, anesteziolozi, onkolozi, kirurzi, psihijatri, psiholozi i drugi. Svaki liječnik pomaže bolesniku u okviru djelokruga svoje specijalnosti ili kao član tima. U ambulanti za liječenje boli OB Nova Gradiška rade liječnici specijalisti anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine. Liječnici koji rade u ambulanti za liječenje boli dodatno su educirani za liječenje boli.